Biciklizam i cikloturizam kao ekonomsko i pitanje održivosti

„Cikloturizam i kulturne rute“ naziv je međunarodne radionice održane online 2.10. u organizaciji Ministarstva turizma i sporta RH. Cilj radionice bio je skrenuti pažnju na ekonomske učinke cikloturizma u EU i njegovog potencijala u održivom razvoju turizma naše regije te važnosti suradnje i zajedničkog planiranja turističkog i prometnog sektora. Hrvatska sudjeluje u dvije makroregionalne strategije, Dunavskoj, kojom trenutno predsjedava i Jadransko-jonskoj, što otvara više mogućnosti za razvojno korištenje EU sredstava.

Zanimljivi su podaci o ekonomskim kao i ekološkim te učincima biciklizma na smanjenje prometnih zagušenja kroz integriranje u sustave javnog prijevoza gradova. Cikloturizam, zbog svojih karakteristika i sigurnosti, u vrijeme pandemije značajno raste, za razliku od, primjerice, kruzing turizma koji je potpuno stao ili drugih oblika koji su zabilježili pad zbog ograničenja kretanja.

Za razvoj cikloturizma vrlo je važan razvoj kulturnih ruta, koje daju važan sadržaj i atraktivnost. Ove je godine Ministarstvo kulture objavilo brošuru kojom promovira europske kulturne rute razvijane i kroz projekt Routes4U koje prolaze Hrvatskom. Među njima su, primjerice, Vinska europska kulturna ruta, Ruta maslinova drveta, Ruta sv. Martina, Ruta Rimskih careva i dunavska vinska ruta, Fenićanska ruta i druge.

Pitanje od 1000 milijardi EURA: Koliko će trajati kriza turizma uzrokovana COVID-19 pandemijom?

U slovenskom primorskom gradu Izoli u rujnu je održan 5. Tjedan Mediteranske obale i makroregionalnih strategija, jedno od ključnih godišnjih okupljanja donositelja odluka, stručnjaka, civilnog društva i zainteresirane javnosti od Baltika preko Alpa i Dunava do Jadranskog i Jonskog mora, sa središnjom temom održivog razvoja i europske makroregionalne suradnje.

Prvi puta se turizam susreće s potpunim prekidom turističkih putovanja u cijelom svijetu, kakav je zabilježen u travnju i svibnju ove godine. Kriza je to za koju je teško predvidjeti koliko će trajati, a njeno trajanje i razmjeri utjecaja na putovanja već ju u potpunosti izdvajaju od svih dosadašnjih većih poremećaja u turističkim aktivnostima.

Na online konferenciji „Oporavak turizma kroz suradnju: makroregionalni pristup“, održanoj u sklopu Tjedna, iznesena je zanimljiva usporedba. Turizam se nakon epidemije SARS-a 2003. najbrže oporavio – trebalo mu je 5 mjeseci. Oporavak nakon napada na WTO blizance u New Yorku 11. rujna 2001. trajao je 6 mjeseci, a 10 mjeseci je trebalo za oporavak turizma od početka globalne ekonomske krize 2009. godine.

Zaključak konferencije je da je „zdrav“ način pronalaska rješenja aktiviranje mreža, platformi i struktura za međusobnu razmjenu dobrih praksi i naučenih lekcija. Jedino suradnja oko zajedničkih interesa i ciljeva jamči stabilnost koja je preduvjet za turizam.

Ugovorena priprema strateških projekata i praćenje i vrednovanje tematskog stupa Održivi turizam

Tijekom ljeta Ministarstvo turizma, kao projektni partner EUSAIR Facility Point projekta, potpisalo je dva ugovora vezana za provedbu Jadransko-jonske strategije sufinanciranog bespovratnim sredstvima Europske unije iz INTERREG ADRION programa.

Institut za turizam i WYG savjetovanje d.o.o. iz Zagreba potpisnici su milijun i pol kuna vrijednog ugovora u sklopu kojega rade na razvoju tri projektne ideje u zrele strateške prijedloge projekata ugrađene u transnacionalni i međusektorski kontekst. CulturAir, DES_AIR i Green Mapping projekti su koji imaju za cilj razvoj kulturnog turizma, integrirano održivo upravljanje turističkim destinacijama i podršku razvoju i pristupu tržištu za odgovorne i održive turističke destinacije, mikro, mala i srednja poduzeća na području Jadransko-jonske makroregije.

Institut za razvoj i međunarodne odnose IRMO i Ecorys Hrvatska d.o.o. potpisnici su 750 tisuća kuna vrijednog ugovora za konzultantske usluge za praćenje i vrednovanje 4. stupa „Održivi turizam“ Strategije EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR).

EUSAIR Financijski dijalog - put prema lakšem korištenju EU fondova za ciljeve Jadransko-jonske strategije

Krajem rujna održan je EUSAIR Financijski dijalog, međuresorni sastanak organiziran s ciljem da se u ranoj fazi pripreme operativnih programa što bolje usklade planovi kako bi se za ciljeve Jadransko-jonske strategije što bolje iskoristila sredstva koja će biti na raspolaganju Republici Hrvatskoj u sljedećem EU proračunu u periodu 2021-2027. Prisutni su bili predstavnici ministarstava koja upravljaju raznim područjima provedbe operativnih programa, pomoću kojih se vodi upravljanje dijelom proračuna Europske unije namijenjenog Hrvatskoj.

„Hrvatska jest koordinator tematskog stupa Održivi turizam za Jadransko-jonsku strategiju, ali sudjelujemo u sva četiri stupa i treba razmišljati izvan okvira i razmišljati i o plavom rastu, prometnom povezivanju regije i zaštiti okoliša“, kazao je Mislav Kovač, iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

S obzirom na čak 10 milijardi eura u sljedećem sedmogodišnjem EU proračunu, Hrvatska će morati dodatno poboljšati koordinaciju i tako omogućiti lakše korištenje EU sredstava. Predstavnici ministarstava i upravljačkih tijela u raspravi su ukazali na dosadašnje probleme s kojima se Hrvatska susretala u „povlačenju“ toga novca u smislu doprinosa ciljevima makro-regionalnih strategija, a koji se boljom koordinacijom mogu izbjeći.